Na današnji dan, 15. listopada 1874. u zgradi Narodnog muzeja u Zagrebu održan osnivački sastanak Hrvatskog planinarskog društva (HPD-a).
Prilikom svoga posjeta Kleku u proljeće 1874. profesor Johannes Frischauf (1837. - 1924.) iz Graze upoznao se u Ogulinu s književnikom Budom Budisavljevićem (1843. - 1919.), tada tridesetogodišnjim upravnim činovnikom, i sa sinom bana Mažuranića Vladimirom Mažuranićem (1845.). .- 1928.) te ih je pozvao da se pristupi osnivanju planinarskog društva u Hrvatskoj, po uzoru na planinarsko društvo koje je tada već postojalo u Beču.
I doista, nakon pripremnih radnji koje su potaknuli Johannes Frischauf i Bude Budisavljević, na dan 15. listopada 1874., dakle upravo u vrijeme kada su osnovani Hrvatsko sveučilište, Zbor liječnika Hrvatske i Hrvatski sokol, Đuro Pilar sazvao je nekolicinu zagrebačkih građana i prijatelja prirode. na osnivački sastanak Hrvatskog planinarskog društva. Na taj su se poziv odazvali Bude Budisavljević, Spiridon Brusina, Đuro Crnadak, dr. Uroš Čučković, Vaso Dizdar, Ilija Guteša, Josip Janda, dr. Petar Matković, dr. Josip Schlosser, Josip Torbar, Ljudevit Vukotinović i Pavao Žulić. Na sastanku, koji je održan u zgradi Narodnog muzeja u Demeterovoj ulici 1, u uredu kustosa Đure Pilara, zaključili su da se osnuje Hrvatsko planinsko društvo. Pilaru, Torbaru i Vukotinoviću povjereno je da sastave društvena pravila. Ta su pravila tijekom listopada sastavljena i na ponovnom sastanku prihvaćena te smjesta upućena vladi na potvrdu. Hrvatska vlada odobrila ih je 20. ožujka 1875. i već 3. travnja Vukotinović objavljuje u Obzoru ovaj apel:
„Pozivaju se svi ljubitelji prirode na pristup hrvatskom planinskom društvu, koje od mnogih toli željeno, nedavno dobi odobrenje visoke zemaljske vlade... Tko će s gorjani u kolo, neka se za sada prijavi usmeno ili pismeno g. Gjuri Pilaru u narodnom zemaljskom muzeju.
Dne 15. listopada 1874. sakupe se prvi put na poziv g. dr. Pilara sliedeća g.: Bude Budisavljević, Spiro Brusina, Gjuro Crnadak, dr. Uroš Čučković, Vaso Dizdar, Ilija Guteša, Josip Janda, dr. Petar Matković, dr. J. Kr. Schlosser, Josip Torbar, Ljudevit Vukotinović i Pavao Žulić, da se dogovore glede osnutka planinskoga družtva. Gospodi dr. Gjuri Pilaru, Josipu Torbaru i Lj. Vukotinoviću bude povjerena izrada društvenih pravila, a ujedno naloženo da ih vis. kr. zem. vladi potvrde radi podnesu...“
Hrvati su tako postali deveti narod svijeta koji je imao svoju planinarsku udrugu. U početku su u planinarskoj organizaciji uglavnom djelovali prirodoslovci, botaničari, geografi i drugi istraživači. Od 1898. godine počeo je izlaziti časopis Hrvatski planinar, koji izlazi i danas kao jedan od najstarijih časopisa u Hrvatskoj. Angažmanom planinara kroz dugi niz godina sagrađen je i uređen velik broj planinarskih kuća i planinarskih putova. Nakon Drugog svjetskog rata HPS i planinarska društva redovito organiziraju planinarske škole i tečajeve i izvode brojne alpinističke ekspedicije u sva svjetska gorja, uključujući i uspješne ekspedicije na najviše vrhove svijeta. Posebno su aktivni speleolozi, koji su članovi planinarskog saveza, a koji istražuju bogat podzemni svijet Dinarskog gorja. organiziranim školovanjem planinara, alpinista, speleologa, vodiča, markacista, čuvara planinske prirode, alpinista i planinarskih skijaša kontinuirano se podiže razina znanja i vještina potrebnih za sigurno i ugodno kretanje i boravak na planinama. Od 1950. u Hrvatskom planinarskom savezu djeluje Hrvatska gorska služba spašavanja, koja je danas prepoznatljiva javna služba za spašavanje u planinama i na svim neurbanim terenima.
Godine 2024. Hrvatski planinarski savez obilježit će 150. obljetnicu organiziranog planinarstva u Hrvatskoj.