Išči

Tuje

Tradicionalna (tedenska) rubrika o alpinizmu
Objavljana (teoretično) brez prekinitev od ... junija 1967 do današmjih dni 

Na spletu

Objavljalci

Authors

Arhiv

Planinarstvo u informatičkoj eri

Hrvatski planinar - Alan Čaplar: ... 1999. godine, puštene su u rad prve službene web-stranice HPS ... 

Razvoj interneta u proteklim desetljećima naglo je i znatno promijenio način na koji ljudi razmjenjuju informacije, slično kao što se to tijekom minuloga stoljeća najprije dogodilo s pojavom radija, a zatim i televizije. Štoviše, za razliku od radija i televizije, novi je medij omogućio da svatko tko to želi, a posjeduje barem osnovno znanje o računalnim tehnologijama, vrlo lako s javnosti podijeli svoje informacije, mišljenja, slike, filmove... i sve drugo što poželi. Dakako, taj je medij i planinarima otvorio neslućene mogućnosti, koje su mnogi vrlo praktično iskoristili, upotpunivši tako svoj planinarski život.

Većina planinarskih udruga ima na internetu svoj virtualni »prozor u svijet«, na kojemu na više ili manje dopadljiv način nude razne informacije o svojem radu. Vlastite stranice s planinarskim sadržajima imaju i mnogi zaljubljenici u planine, poneki pišu i svoje blogove, a njih nebrojeno mnogo svoje slike razmjenjuje putem Facebooka i sličnih internetskih servisa. Teško je danas zamisliti život bez interneta. Aktualne epidemiološke okolnosti još su više naglasile činjenicu da je internet danas nezamjenjiv dio našeg života, a provođenje aktivnosti bez interneta gotovo nezamislivo.

Pri popularizaciji i informatizaciji planinarstva ne treba ispustiti iz vida koncept koji bi trebao biti sam po sebi razumljiv, no lako se zaboravi jer malotko o njemu razmišlja: glavni cilj planinarske udruge nije uputiti što više ljudi da samostalno odlazi u planine koristeći našu infrastrukturu, nego planinarima i ljudima koji će to možda tek postati ponuditi koncizne i korisne informacije o planinarstvu kao zdravom, zanimljivom i ugodnom načinu provođenja slobodnog vremena. Hrvatski planinari itekako imaju mnogošto reći o organiziranim djelatnostima koje se odvijaju u našoj planinarskoj udruzi, o dostupnoj literaturi, te općenito uputiti zainteresirane da nam se pridruže, da s planinarskim društvima organizirano pohode planine te da putem HPS-ova sustava školovanja stječu i usavršavaju svoje planinarske vještine. Istodobno, HPS treba planinarima nuditi praktične i vjerodostojne podatke o svojem radu i planinarskim mogućnostima u našim planinama.

Prepoznajući važnost informatike za suvremeno planinarstvo, u Programu rada HPS-a 2019. – 2023. koji je usvojila Skupština HPS-a 1. lipnja 2019., HPS je na više mjesta kao svoje važne programske zadaće istaknuo uvođenje odgovarajuće računalne infrastrukture radi povećanja djelotvornosti rada te aktivan angažman na prikupljanju, obradi i prijenosu informacija zanimljivih za članstvo HPS-a. HPS ne samo što ispunjava svoju zadaću pružanja informatičke potpore planinarima i planinarskim udrugama, nego u tome već više od 20 godina ima vodeću ulogu. U proteklih nekoliko godina napravljeno je više informatičkih iskoraka, koji su među planinarima vrlo dobro prihvaćeni.

Reklama za web HPS iz leta 2013Web-stranice HPS-a

Među prvim planinarskim web-stranicama na hrvatskom internetu uspostavljene su 1997. planinarske stranice Hrvatskog planinara. Stranice su postavljene na javnom računalu Srca 24. ožujka 1997. U početku je glavna stranica imala 120 podstranica, od kojih je većina bila posvećena odabranim člancima iz našega časopisa.

Nedugo potom, 1998., na okruglom stolu o budućnosti hrvatskog planinarstva održanom u Požegi, kao jedna od glavnih smjernica razvoja planinarstva utvrđeno je njegovo otvaranje prema novom mediju. Tadašnji predsjednik HPS-a Ivica Piljić istaknuo je na tom skupu kao jednu od glavnih tema i smjernica za razvoj upravo predstavljanje planinarstva i HPS-a na internetu.

Već sljedeće, 1999. godine, puštene su u rad prve službene web-stranice HPS-a.
Te su stranice odmah postale središnje planinarsko mjesto na hrvatskom internetu, a taj su status zadržale do danas. Prirodno, sadržaj HPS-ova weba razvijao se usporedno s porastom broja posjetitelja web-stranica. Glavna namjera i namjena web-stranica HPS-a od početka je bila da upravo to bude središnja adresa na kojoj se u Hrvatskoj mogu dobiti informacije o planinarstvu, planinarima i planinama. Od veljače 2006. do 2010. sadržaj je bio organiziran u skladu s modelom prema kojem funkcionira Wikipedija, s urednicima i nekoliko desetaka suradnika. Krajem 2006. na wikiju HPS-a bilo je već 2300 stranica, koje je mjesečno posjećivalo oko deset tisuća ljudi. Mjesečno se pregledavalo oko 100.000 stranica. Vrijedi spomenuti da je tijekom 2006. dizajn stranica www.plsavez.hr bio na ljestvici deset najboljih wiki-stranica u svijetu. Stranica HPS-a rekordne je posjete bilježila 2007. i 2009. za vrijeme dviju velikih hrvatskih himalajskih ekspedicija, budući da su upravo putem weba HPS-a izravno iz baznog logora podno Cho Oyua i Mount Everesta u Hrvatsku stizale sve prve informacije o uzbudljivim uspjesima hrvatskih himalajki. Na dan uspona sestara Bostjančić na najviši vrh svijeta zabilježeno je više od dva milijuna klikova mišem i 600.000 ulaza na stranicu! Server se tih dana zbog preopterećenosti nekoliko puta srušio, a velik broj relevantnih hrvatskih medija koristio je slike i ekspedicijska izvješća preuzeta upravo s weba HPS-a.

Image
Kada je nakon prestanka rada Hrvatske pučke stranke to postalo moguće, Hrvatski planinarski savez odmah je registrirao web-domenu hps.hr. Prije toga HPS je koristio domene hps.inet.hr i plsavez.hr. Za registraciju adrese hps.hr bili su zainteresirani Hrvatski plivački savez, Hrvatski pikado savez, Hrvatski pčelarski savez, Hrvatski plesni savez i još nekoliko udruga koje koriste kraticu HPS, no naš je Savez brzom inicijativom uspio prvi obaviti registracijski proces. I danas na e-mail adrese našega HPS-a povremeno »zalutaju« poruke upućene nekima od spomenutih saveza, koje kolegijalno prosljeđujemo na prave adrese.

Image
Danas web HPS-a ima oko 900 pojedinačnih stranica, a pribrojimo li tome 1655 objavljenih vijesti i nekoliko stotina privitaka (dokumenata, izvješća, objava, pravilnika i sl.) te digitaliziranu zbirku časopisa Hrvatski planinar, dolazimo do podatka o otprilike 45.000 stranica različitih planinarskih sadržaja! Za iščitavanje tako obimne količine građe čitatelju koji bi želio sve to pročitati trebalo bi doslovno nekoliko mjeseci. Iako se planinari katkad znaju požaliti da im na webu HPS-a neki traženi podatak nije dostupan, nerijetko je razlog tome nedostatak njihovog strpljenja da odgovarajući podatak pronađu. Rijetko koja organizacija na svojem webu nudi toliku količinu sadržaja kao HPS. Podatak o obimnosti građe na webu HPS-a svjedoči o tome da se HPS već godinama skrbi o tome da najširoj javnosti budu dostupne sve korisne i relevantne informacije i podaci.

Statistika posjećenosti pokazuje da se najviše pretražuju podaci o najpopularnijim kontrolnim točkama HPO-a i planinarskim kućama. Veliku posjećenost imaju i vijesti na webu HPS-a, popisi planinarskih vodiča i obilaznika HPO-a i Interaktivna planinarska karta Hrvatske.

Usput spomenimo da je radi popularizacije predstavljanja planinarstva na internetu, Izvršni odbor HPS-a još 2002. utemeljio nagradu (priznanje) za najbolju planinarsku web-stranicu. Prve ju je godine dobio PD Šumar iz Zagreba. Ta nagrada ove godine već navršava svoju »punoljetnost«. Danas je, međutim, sve teže izdvojiti jednu stranicu za dodjelu godišnje nagrade jer je broj atraktivnih, ažurnih i općenito uzornih planinarskih web-stranica sve veći.

Planinarski forum

Image
Najpopularniji dio HPS-ova weba ubrzo nakon uspostave 2002. postao je Planinarski forum. Forum je od početka bio zamišljen kao neformalna virtualna brbljaonica o planinama i planinarstvu. Velik broj planinara rado je prihvatio taj koncept i unatoč povremenim poteškoćama koje su svojstvene svakom internetskom forumu, Planinarski forum stekao je širok krug korisnika, koji su na njemu razmjenjivali nebrojene, vrlo korisne i praktične planinarske informacije. Štoviše, u Zagrebu i na nekim planinarskim odredištima održano je nekoliko susreta forumaša. Na njima su se mnogi planinari bolje upoznavali i uživo družili razgovarajući o mnogim planinarskim i forumaškim temama. Kao primjer dobre komunikacije ljudi koje povezuje isti interes – ljubav za planine – priča o druženju forumaša i o samom Planinarskom forumu emitirana je više puta na HRT-u. Pri preseljenju na novu domenu »plsavez.hr« 2006. pokrenut je novi Planinarski forum, koji je također brzo stekao mnogo korisnika.

Tijekom proteklih je godina zbog razvoja društvenih mreža i rasta njihove popularnosti osjetno splasnula zainteresiranost za komunikaciju putem internetskih foruma, no HPS-ov Planinarski forum i dalje funkcionira nudeći obilje zanimljivih tema.

Baze podataka

Kad govorimo o korisnim planinarskim informacijama i podacima, vrijedi istaknuti da HPS već godinama redovito dopunjava i ažurira velik broj računalnih baza podataka, čiji se podaci odgovarajućim algoritmima prenose na web HPS-a.

 ♦ Baza podataka o udrugama članicama HPS-a i pretplatnicima Hrvatskog planinara već je 18 godina u upotrebi u Uredu HPS-a. Osim za evidentiranje tih podataka, baza se koristi za izdavanje ponuda i računa HPS-a. Sadrži zapise o 2720 komitenata, 261 tiskanom izdanju u ponudi HPS-a, 19149 izdanih predračuna, računa, odobrenja i drugih financijskih dokumenata, s ukupno 58136 stavki. Među ostalim, baza omogućuje pregled broja izdanih članskih markica za svaku pojedinu udrugu, slanje podsjetnika na plaćanje (za Hrvatski planinar, za dugovanja udruga prema HPS-u) i slično.

 ♦ Kalendar akcija HPS-a. Svake jeseni od 2002. HPS od planinarskih udruga prikuplja podatke o planiranim akcijama na kojima organizatori očekuju sudjelovanje planinara iz više planinarskih udruga (npr. o tradicionalnim pohodima, danima društava, susretima i sl.). Podaci o takvim akcijama objavljuju se u obliku kalendara akcija na webu HPS-a, u zidnom kalendaru HPS-a i u časopisu Hrvatski planinar. Podatke prikuplja i obrađuje Komisija za promidžbu i izdavačku djelatnost HPS-a. Planinarske udruge članice HPS-a prijave godišnje od 200 do 250 svojih akcija.

 ♦ Popis akcija (škola, tečaja, ispita, seminara, sastanaka i sl.) komisija za alpinizam, planinsko skijanje, speleologiju, sportsko penjanje, školovanje i vodiče. Podatke u popisu aktivno ažuriraju same komisije u suradnji s Uredom HPS-a.

 ♦ Baza podataka o planinarskim objektima sadrži čak 64 podatka o svakom planinarskom objektu (tip i status objekta, geografske podatke, opremu objekta, upravljačke i vlasničke podatke, kontaktne podatke). U bazi su trenutačno upisana 163 planinarska objekta. Bazu ažurira Komisija za planinarske objekte. Zanimljivost: govoreći o Zakonu o upravljanju državnom imovinom prije nekoliko godina, evidenciju podataka o planinarskim objektima koju vodi HPS pohvalio je za govornicom Hrvatskog sabora tadašnji ministar državne imovine Goran Marić.

 ♦ Popis najdužih i najdubljih speleoloških objekata vodi Komisija za speleologiju, redovito ažurirajući podatke u skladu s najaktualnijim otkrićima i saznanjima.

 ♦ Evidencija svih nositelja priznanja HPS-a pruža cjelovit pregled svih dodijeljenih priznanja HPS-a, od prvih, dodijeljenih 1962., do danas. Baza podataka sadrži 5223 zapisa o dobitnicima priznanja HPS-a, s ukupno više od 7800 priznanja.

 ♦ Baza podataka o obilaznicima Hrvatske planinarske obilaznice jedna je od najdinamičnijih HPS-ovih baza podataka. Evidenciju vodi povjerenica za HPO u Komisiji za planinarske putove. U popis je od 2000. do danas upisano 1468 planinara i ukupno 4683 dodijeljenih priznanja HPO-a.

 ♦ Popis vodiča HPS-a sadrži podatke o svim vodičima i pripravnicima. Upisano je ukupno 1927 vodiča, s podacima o njihovom statusu, članstvu, licenci i sl. Baza podataka sadrži i podatke o stanicama planinarskih vodiča, instruktorima, instruktorskim kandidatima i dr.

 ♦ Popise aktivnih/licenciranih instruktora u svim djelatnostima vode komisije koje provode programe školovanja u HPS-u. Na popisima se trenutačno nalazi nešto više od stotinu aktivnih instruktora, pomoćnih instruktora, instruktorskih kandidata, demonstratora i asistenata.

 ♦ Kronika značajnih događaja iz planinarske povijesti. Hrvatska ima izvanredno bogatu planinarsku tradiciju. U planinarskoj povijesti postoje desetci tisuća značajnih događaja, među kojima je za knjigu »Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika« napravljen izbor 1447 najznačajnijih. Kronika je objavljena u spomenutoj monografiji, a izvadak iz kronike koji sadrži »okrugle« obljetnice koje se navršavaju u tekućem mjesecu dostupan je na  hps.hr/planinarstvo/obljetnice/.

Bibliografija Hrvatskog planinara i digitalizirani časopisi

Jedan od najvrjednijih planinarskih sadržaja na webu nedvojbeno je bibliografija časopisa Hrvatski planinar. Bibliografija je puštena u rad 4. lipnja 2008., na svečanosti u povodu 110. obljetnice izlaska prvog broja i 100. godišta Hrvatskog planinara. Bibliografija je dostupna na web-adresi hp.hps.hr. Osim vrlo kvalitetne tražilice, na web HPS-a podignuti su i svi brojevi Hrvatskog planinara u PDF-u. Digitalizacija časopisa za potrebe web-stranice HPS-a obavljena je u tri godine uz potporu Ministarstva kulture, no sadržaj svih brojeva dostupan je bez ikakve naknade za pregledavanje i korištenje svima zainteresiranima. Spomenimo da je HPS radi dostupnosti digitalizirane građe (9 gigabajta) ugovorio proširenje serverskih kapaciteta. HPS je digitaliziranu građu 2009. na prigodnoj svečanosti darovao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Dostupnost starih brojeva Hrvatskog planinara na internetu uvelike je povećala zanimanje za naš časopis te pomogla boljem vrednovanju njegove uloge ne samo u našem planinarstvu, nego i u hrvatskoj kulturi u cjelini.

Registar planinarskih putova HPS-a

Image
Na webu HPS-a od 2013. dostupan je Registar planinarskih putova, obilaznica i markacista u Hrvatskoj, s pratećim sadržajima. Registar je izradila i održava ga Komisija za planinarske putove HPS-a.

Svaki put u tom registru ima brojčanu oznaku, naziv, mjesto početka i kraja puta, održavatelja, a upisano je područje ili planina na kojoj se put nalazi, duljina puta (u kilometrima), vrijeme hoda (h:min), visinska razlika (m) te opis puta. Registar također sadrži GPX trag i pregled puta na isječku topografskog zemljovida. U polju »Napomena« navedene su informacije vezane uz preporučeno vrijeme obilaska puta, blizinu minski sumnjivih područja i drugi važni podaci o putu.

Osim podataka o planinarskim putovima, Registar sadrži i podatke o markacistima i planinarskim obilaznicama u Hrvatskoj, s pratećim sadržajima (planine, udruge, osobe, tečajevi za markaciste). Registar se može pretraživati pomoću ključne riječi. Na primjer, nakon unosa imena planinarske udruge prikazuju se svi putovi koji su povjereni na upravljanje toj udruzi. U popisu je registrirano više od 1300 planinarskih putova, nekoliko stotina markacista te više od stotinu planinarskih obilaznica.

Elektronički planinarski putovi

Elektronički planinarski put (e-put) je planinarski put bez uobičajenih markacija, ali označen tragom snimljenim GPS uređajem. Drugim riječima, elektronički planinarski put i planinarski put označen na »klasičan« način po svemu su ostalome jednaki, samo što umjesto crveno-bijelih oznaka na kamenju, drveću i putokazima postoji trasa puta zabilježena na elektronički način, s pomoću računalnog programa. Te se oznake »postavljaju« uporabom GPS uređaja, s pomoću kojeg se tim putovima poslije i kreće.

Elektronički put dodjeljuje se nekoj planinarskoj udruzi, koja se skrbi o njegovom redovitom održavanju. Elektronički putovi nisu zamjena za planinarske putove označene na klasičan način, već su dodatna vrsta puta i planinarska mogućnost.

Izvršni odbor HPS-a usvojio je 2012. elektroničke planinarske putove kao novu vrstu planinarskih putova. Prvi takav put otvoren je u proljeće 2013. u Lici, nedaleko od Gračaca. Put polazi od Gubavčeva polja, a vodi na Bukovi vrh (1399 m) i Lisac (1335 m).

Elektronički dnevnik Hrvatske planinarske obilaznice

Image
Izvorni je način potvrde obilaska kontrolne točke utiskivanje pripadajućeg žiga u dnevnik obilaznice. Premda se obilazak može potvrditi i fotografijama posjetitelja pokraj prepoznatljivih obilježja KT-a, većina planinara u dnevnik HPO-a rado utiskuje žigove. Ipak, s razvojem digitalnih fotografskih aparata, a zatim i pametnih telefona, te njihovom uporabom u svakodnevnom životu, povećao se broj obilaznika koji žele posjet KT-u dokazati i svojom fotografijom pokraj njegovog prepoznatljivog obilježja.

Za razliku od klasične evidencije obilazaka KT-a utiskivanjem žiga u papirnate dnevnike, digitalna evidencija posjeta zahtjeva drukčiji tip dnevnika – digitalni dnevnik – u kojem žigove zamjenjuju digitalne fotografije obilaznika uz prepoznatljiv motiv s KT-a. Radi omogućavanja ovjere obilaska HPO-a s pomoću digitalnih fotografija, HPS je 2015. u suradnji s entuzijastima s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uspostavio digitalni dnevnik HPO-a.

Dnevnik se nalazi na adresi hpo.hps.hr. Korisnik se najprije treba registrirati, a potom može samostalno postavljati svoje fotografije. Kad ih administrator pregleda i provjeri da nisu neprikladnog sadržaja, one postaju vidljive u e-Dnevniku. Svaki korisnik može pri registraciji izabrati želi li da njegov digitalni dnevnik bude javan i vidljiv svim posjetiteljima portala. Na osnovu pregledanih i odobrenih fotografija, sustav automatski generira statistiku obilazaka. Uz informaciju o ukupnom broju obiđenih KT-a i stupnju priznanja, korisnici mogu dobiti informaciju o potrebnom broju obiđenih KT-a za svako područje i svom statusu unutar pojedinog područja. U e-Dnevniku nalazi se i karta KT-a HPO-a na kojoj se mogu pregledavati ili pretraživati KT. Korisnik ima i mogućnost filtriranja (jednostavni GIS upiti) KT-a prema području, nazivu brda ili planine, nazivu KT-a i nadmorskoj visini. Unutar e-Dnevnika HPO-a dane su najosnovnije informacije o HPO-u i njegovim KT-ima (naziv KT-a, naziv područja kojemu pripada, naziv gorja na kojem se nalazi, nadmorska visina). Uz jednostavne GIS upite dana je i mogućnost geolokacije.

Interaktivna planinarska karta Hrvatske

Web HPS-a od 2018. obogaćen je novim atraktivnim sadržajem, Interaktivnom planinarskom kartom Hrvatske. Karta je dostupna na adresi karta.hps.hr, a može joj se pristupiti i sa stranica na domeni HPS-a koje sadrže podatke o hrvatskim vrhovima i planinarskim objektima.

Image
Interaktivna planinarska karta Hrvatske omogućava jednostavan i pregledan prikaz planinarskih putova, planinarskih domova, kuća i skloništa, vrhova i drugih planinarskih odredišta u hrvatskim planinama. Podaci koji se prikazuju na karti povezani su s registrom planinarskih putova HPS-a te s bazama podataka o planinarskim objektima i vrhovima HPO-a. Njezina je namjena olakšati planinarima planiranje izleta prikazom planinarskih putova i kuća o kojima brine HPS.

Zamisao o takvoj karti na webu HPS-a postojala je već dugo prije toga, no preduvjet za njezino ostvarenje bilo je prikupljanje i sistematiziranje obilja podataka o planinarskim putovima, planinarskim kućama i vrhovima. Interaktivni zemljovid rabi i povezuje podatke koje prikupljaju i obrađuju Komisija za planinarske putove HPS-a, Komisija za planinarske objekte HPS-a i Komisija za promidžbu i izdavačku djelatnost HPS-a. Važno je istaknuti da su na karti prikazani samo oni objekti koji se vode u HPS-ovim službenim registrima i bazama podataka. Registar planinarskih putova i Interaktivna planinarska karta Hrvatske sadrže više od 1300 putova te više od 1000 raznovrsnih objekata i lokacija (planinarskih domova, kuća i skloništa, vrhova, slapova, jezera i dr.). U kartu korisnik može ucrtati trag planiranog izleta te ga prenijeti na svoj mobilni ili GPS uređaj te tako povećati sigurnost kretanja u prirodi.

Korisnik s kartom komunicira s pomoću ikona koje se nalaze na njezinoj lijevoj i desnoj strani. Klikom na ikonu »Pomoć« prikazuje se podrobna uputa za uporabu karte. Nakon klika na odabrani prikazani planinarski put, kuću ili vrh pojavit će se oblačić s dodatnim informacijama o tom objektu. Klikom na »Više informacija« u oblačiću se otvara HPS-ova web-stranica s podrobnim podacima o tom objektu. Posebno je zanimljiva mogućnost prikaza različitih kartografskih podloga. Kao osnovna podloga odabran je OpenStreetMap. Ona sadrži mnogo planinarima korisnih pojedinosti, a korisnik može odabrati i desetak drugih dostupnih podloga, među kojima i karte TK25 Državne geodetske uprave, Googleove karte ili satelitske snimke terena.

Podaci o hrvatskim planinama sada su mnogo dostupniji svakome tko ima vezu s internetom, bilo putem računala, bilo tableta ili mobitela. Planinarima koji vole istraživati i služiti se suvremenom tehnologijom interaktivna karta pružit će sasvim nove mogućnosti za planiranje izleta, a nema dvojbe da će se novim tehnološkim rješenjem na webu HPS-a rado služiti i planinari iz susjednih, ali i udaljenih zemalja, koji sve češće posjećuju naše planine.

Aplikacije eHPS i infoHPS

Hrvatski planinarski savez pripremio je i tijekom srpnja 2020. pustio u rad dvije praktične planinarske aplikacije za mobilne telefone.

Image
Aplikacija eHPS omogućuje jednostavno pretraživanje i pregledavanje podataka o svim hrvatskim planinarskim domovima, kućama i skloništima, svim kontrolnim točkama HPO-a i svim dosad otvorenim planinarskim obilaznicama u Hrvatskoj. Svaka planinarska kuća i vrh predstavljeni su atraktivnom fotografijom, među kojima je i velik broj zračnih snimaka, snimljenih bespilotnom letjelicom. Planinare će posebno razveseliti poveznice koje omogućuju prikaz lokaliteta na Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske.

Druga aplikacija, nazvana infoHPS, omogućuje pretraživanje aktualnih podataka o svim planinarskim udrugama članicama HPS-a. Osim naziva i OIB-a, za svaku udrugu prikazani su podaci o službenoj elektroničkoj adresi na domeni hps.hr, o terminima i adresi održavanja sastanaka, načinu učlanjivanja i drugi podaci. Na taj način zainteresiranim građanima bit će još lakše dostupni podaci o njima najbližim planinarskim društvima i klubovima.

Aplikacije su besplatne, a mogu se preuzeti s web-stranice HPS-a ili skeniranjem QR koda. Za pristup aplikacijama potrebna je internetska veza.

Knjižnica HPS-a

Knjižnica HPS-a najveća je planinarska knjižnica u Hrvatskoj. U njoj se čuvaju raznovrsne vrijedne planinarske knjige – monografije, vodiči, dnevnici, beletristika, zbirke pjesama i druga pisana građa od 18. stoljeća do danas. Osim knjiga na hrvatskom jeziku, knjižnica HPS-a sadrži i inozemnu planinarsku literaturu, najviše na engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom i slovenskom jeziku, prikupljanu u suradnji s inozemnim planinarskim savezima i izdavačima.

Planinarske knjige iz knjižnice HPS-a upisane su 2019. u digitalni katalog koji omogućuje jednostavno pretraživanje i pruža informacije o svim knjigama dostupnima u knjižnici HPS-a. Izdanja su kategorizirana u više tematskih skupina (beletristika, monografije, vodiči, priručnici i udžbenici, speleologija, orijentacija, zaštita prirode, raritetne knjige i drugo). U knjižnici se također nalaze časopis Hrvatski planinar i drugi planinarski časopisi, koji nisu posebno katalogizirani.

Zainteresirani mogu s pomoću pretraživača info.hps.hr/knjiznica/ potražiti knjigu ili tematiku koja ih zanima te svoj interes za pristup određenoj knjizi ili tematici iskazati tako da upute poruku na elektroničku adresu HPS-a. Uz najavu, sve su knjige dostupne za studijski rad u knjižnici HPS-a u Kozarčevoj 22 u Zagrebu, u radno vrijeme Ureda HPS-a.

Putni nalogator

Od 2019. u Uredu HPS-a upotrebljava se baza podataka posebno izrađena za izdavanje putnih naloga i provjeru putnih računa u HPS-u. Uz visok stupanj automatizacije i provjere podataka prije i nakon putovanja, bitno je pojednostavljeno slanje putnih naloga te obrada i kontrola podataka o svim službenim putovanjima i nastalim troškovima koji se obračunavaju prema putnom računu.

Elektroničke sjednice

Kao jedno od najpraktičnijih rješenja za funkcioniranje raznih organizacija u aktualnim epidemiološkim okolnostima pokazali su se elektronički sastanci. U HPS-u je koncept sjednica uz »daljinsko« sudjelovanje pojedinih članova putem odgovarajućih komunikacijskih alata prije gotovo desetak godina prva primijenila Komisija za planinarske putove.

Izvršni odbor HPS-a također je o pojedinim pitanjima već i prije početka epidemije bolesti COVID-19 raspravljao i odlučivao na elektroničkim sjednicama, a opcija održavanja elektroničkih sjednica unesena je još prije pet godina u Statut HPS-a i Poslovnik Izvršnog odbora. Na inicijativu predsjednika Izvršnog odbora HPS-a, koji je po struci informatičar, aktualni sastav Izvršnog odbora od početka rada u lipnju 2019. primijenio je mogućnost rasprava o svim temama putem odgovarajuće web-platforme za raspravu. Takve su rasprave potaknule same članove da se temeljitije aktivno pripremaju za rad na sjednicama.

U posljednje se vrijeme opcija elektroničkih sjednica pokazala izrazito važnom jer zbog epidemioloških okolnosti nije moguće održavanje »klasičnih« sjednica uz boravak u istoj prostoriji. Pritom treba naglasiti da, za razliku od mnogih drugih organizacija i njihovih tijela, elektroničke sjednice Izvršnog odbora HPS-a ne obuhvaćaju samo površnu kratkotrajnu raspravu i glasovanje o iznesenim prijedlozima odluka, već učinkovitu višednevnu raspravu o svim temama iz dnevnog reda. Na temelju svih iznesenih stajališta i mišljenja predsjednik Izvršnog odbora formulira prijedlog o kojemu se zatim putem odgovarajućeg obrasca, uz obaveznu autentifikaciju i potvrdu, izjašnjavaju svi njegovi članovi. Model se pokazao veoma funkcionalnim i demokratičnim, premda nema dvojbe da su sastanci uživo uvijek mnogo neposredniji i svima mnogo draži.

Službene elektroničke adrese na domeni hps.hr za sve udruge članice HPS-a

Image
Radi modernizacije rada i unaprjeđenja komunikacije između HPS-a i njegovih udruga članica, Izvršni odbor HPS-a donio je odluku o dodjeli službenih adresa elektroničke pošte svim planinarskim udrugama članicama HPS-a. Službena korespondencija više se neće slati poštom, kao do sada, već će se radi kvalitetnije, brže i sigurnije komunikacije prepiska odvijati elektroničkim putem. To se odnosi na prepisku između HPS-a i njezinih udruga članica, na međusobnu komunikaciju planinarskih udruga, ali i na njihovu komunikaciju sa svojim članovima. Tako će se sve informacije moći kvalitetnije i brže dijeliti unutar cijele planinarske zajednice. Štedi se na papiru i poštanskim troškovima, a informacija brže stiže do primatelja.

Na poštanske adrese udruga članica HPS-a upućen je u drugoj polovici 2019. dopis s pristupnim podacima i uputama za prilagođavanje pretinaca službene elektroničke pošte. Odgovorne osobe u udrugama članicama HPS-a pozivamo da redovno prate pretince elektroničke pošte te da u slučaju izbora novih dužnosnika udruge prenesu podatke i upute na novoizabrane osobe. Udruge koje su dosad koristile svoje pretince elektroničke pošte mogu prilagoditi prosljeđivanje elektroničke pošte s jedne adrese na drugu.

HPS na društvenim mrežama

Radi neposrednije komunikacije sa članstvom, odlukom Izvršnog odbora HPS-a u jesen 2019. HPS je pristupio društvenim mrežama i na Facebooku otvorio stranicu »HPS – Hrvatski planinarski savez«. Na njoj se objavljuju aktualne informacije o radu HPS-a i druge novosti zanimljive za članove Saveza. Zahvaljujući popularnosti društvenih mreža, objave na HPS-ovoj stranici na Facebooku nerijetko bilježe više desetaka tisuća korisnika (najveći doseg jedne objave bio je 72.000 korisnika). U novije je vrijeme najveći broj pristupa i dijeljenja zabilježen za objavu kampanje »Ne ostavljaj tragove«, koju je provela Komisija za zaštitu prirode HPS-a, i za informacije o aplikacijama eHPS i infoHPS za mobilne telefone.

Što dalje?

Razvoj informatičkih planinarskih sadržaja nastavlja se na raznim poljima.

Jedan je od najvažnijih aktualnih razvojnih projekata izrada nove web-stranice HPS-a s novim funkcionalnostima. Cilj je na kvalitetniji način povezati ovdje spomenute baze podataka u jedinstvenu web-platformu s automatiziranom sinkronizacijom podataka iz različitih baza, a ujedno pojednostavniti objavljivanje vijesti.

Nedavno je započela i izrada aplikacije za evidenciju članstva. Riječ je o vrlo kompleksnoj bazi podataka koja mora zadovoljavati najviše standarde zaštite osobnih podataka, a ujedno omogućiti udrugama jednostavan rad s obiljem podataka korisnih za njihov rad. Kada bude dovršena, HPS će tu aplikaciju bez naknade staviti na raspolaganje svim zainteresiranim planinarskim udrugama, za vođenje evidencije njihova članstva.

Mogućnosti interneta nisu time ni približno iscrpljene, pa je izgledno da se u nadolazećim godinama može očekivati još planinarsko-informatičkih poslastica.

Zaključno

Svim je korisnicima dobro poznato da su baze podataka i podaci u njima upotrebljivi onoliko koliko su ažurni i vjerodostojni. U obilju podataka nije uvijek jednostavno održavati njihovu točnost, no zato i ovim putem apeliramo na sve planinare, a posebno dužnosnike planinarskih udruga, da provjere podatke o svojoj udruzi, o planinarskim kućama kojima upravljaju i druge podatke koji su im poznati. Zapazite li neki netočan podatak, ispravke i ažurne podatke molimo javite na elektroničku adresu HPS-a hps@hps.hr.

Za kraj treba istaknuti još jednu činjenicu, koja se nekako uvijek podrazumijeva, a treba biti iznova istaknuta – činjenicu u koju neće povjerovati oni koji ne poznaju snagu planinarskog entuzijazma: sve spomenute aplikacije, evidencije i baze podataka i njihovi sadržaji izrađeni su volonterskim radom članova HPS-a, bez ikakve naknade. Tijekom godina, jedini troškovi HPS-a vezani uz baze podataka i aplikacije bili su troškovi registriranja domene, usluge hostinga i profesionalne programerske usluge za CMS platformu koja čini jezgru weba HPS-a. Sve ostalo napravljeno je isključivo zahvaljujući entuzijazmu planinara volontera koji posjeduju potrebna informatička znanja i motivaciju, strpljenje i ustrajnost da pridonesu planinarstvu prikupljanjem i obradom obilja korisnih planinarskih podataka.
Njihova imena u ovom tekstu nisu spomenuta jer ih je mnogo i jer je težište na rezultatima njihova rada, a ne na njima kao pojedincima. Iako nisu poimence spomenuti, oni će se prepoznati. Poznato je da svaki rad, pa tako i izrada funkcionalnih aplikacija i baza podataka, iziskuje mnogo vremena, strpljenja, rada i suradnje na svim razinama. Ipak, zadovoljstvo koje donosi saznanje da su putem naših elektroničkih »prozora u svijet« nekoga možda izravno ili neizravno zainteresirali za planinarenje, uputili na neko zanimljivo mjesto, da su mu/joj planinarstvom uljepšali i obogatili život, veća je nagrada od svake materijalne naknade. Hvala im!

Alan Čaplar, Zagreb


Image
Alan Čaplar, rođen je 4. siječnja 1979. u Zagrebu. Ljubav prema planinama naslijedio je od roditelja planinara koji su mu nadjenuli ime koje nosi i jedan od najljepših predjela Velebita. Član je planinarske udruge od 1994., kada je završio planinarsku školu HPD-a »Zagreb-Matica«. Od 2003. član je HPD-a »Željezničar« iz Zagreba i voditelj planinarske grupe Gojzeki pri OŠ Zapruđe.
Hrvatskim planinarima poznat je kao planinarski pisac i urednik. Od 1994. objavljuje u »Hrvatskom planinaru«, od 1997. je član Uredničkog odbora, a od 2001. glavni i odgovorni urednik. Autor je više planinarskih vodiča i priručnika, među kojima su najopsežnije i najpopularnije knjige »Planinarski vodič po Hrvatskoj« i »Planinarski udžbenik«. Osim u Hrvatskoj, neke njegove knjige objavljene su i u drugim zemljama – u Italiji, BiH i na Kosovu. S prof. dr. Željkom Poljakom priredio je povijesnu monografiju »Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika«, a s dr. Elvirom Kazazovićem napisao je dva sveučilišna udžbenika o planinarstvu (Univerzitet u Sarajevu, 2012. i 2017.). Kao autor ili koautor do 2020. objavio je ukupno 29 planinarskih, turističkih i geografskih knjiga.
Aktivan je kao instruktor na planinarskim školama i tečajevima za vodiče u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2014. do 2018. bio je pročelnik Stanice planinarskih vodiča Zagreb. Bio je suradnik UNDP-a na projektu Via Dinarica te osnivač i od 2016. do 2019. predsjednik Udruge Via Dinarica Croatia za razvoj planinskog turizma. Hrvatske planine predstavio je 2017. izložbom autorskih fotografija u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Za doprinos hrvatskom planinarstvu primio je brončani, srebrni i zlatni znak te plaketu HPS-a.
Od 2019. radi kao glavni tajnik Hrvatskoga planinarskog saveza.

E-mail: alan.caplar@hps.hr  |  Web: alan-caplar.iz.hr > Autorske knjige ... 
Facebook: alan.caplar  |  https://hr.wikipedia.org/wiki/Alan_Čaplar

Hrvatski planinar, rujan 2020
Planinarstvo u informatičkoj eri
Hrvatski planinar 


Alan Čaplar 
  Kazalo
Web-stranice HPS-a
Planinarski forum
Baze podataka 
Bibliografija Hrvatskog planinara
   i digitalizirani časopisi
Registar planinarskih putova
• Elektronički planinarski putovi
• Elektronički dnevnik HPO
• Interaktivna planinarska karta Hrvatske
• Aplikacije eHPS i infoHPS
• Knjižnica HPS-a
• Putni nalogator
• Elektroničke sjednice
• Službene elektroničke adrese
  
na domeni hps.hr za sve udruge članice HPS-a
• HPS na društvenim mrežama
• Što dalje?
• Zaključno

Kategorije:
Tuje evropsko Vse objave
Značke:
GL4 HR web YU

Za objavo komentarja se prijavite ali registrirajte.

  • Število objav: 7729

Tuje

Neprevedene objave - tujejezične